KAPITULU I

INTRODUSAUN

1.1 Antesidencia

    Servisu Munisipál Obras Públikas no Tranporte (SMOPT) hanesan pilar importante ida ba dezenvolvimentu infraestrutura no jestaun transporte iha kada munisípiu iha Timor-Leste. Instituisaun ida ne’e harii ho objetivu prinsipál atu asegura dezenvolvimentu ordenadu no sustentável liuhusi nia knaar iha konstrusaun, manutensaun, no jestaun ba infraestrutura públika, inklui mós regulamentu kona-ba transporte.

    1.2 Istoria Badak

      Hahu husi Governo Transitoriu UNAMET tinan 2000- 2001 husi Ministerio Infraestrutura destaka funsionariu Sr. Alarico Soares ba Ermera hanesan Supervisor Public Work Distric hodi fo supervisaun ba obra sira ne’ebé imlpementa iha Ermera.

      Iha tinan 2001-2003 Ministerio haklean area supervisaun no kontinua destaka Sr. Alarico Soares hanesan supervisor ba area konstrusaun, rehabilitasaun no manutensaun ba edificio iha Ermera.

      Hare ba forsa servisu ne’ebé Ermera menus no servisu ne’ebé kontinua aumenta mak iha tinan 2005 Ministeriu Obras Públika no Transporte destaka tan Sr. Bendito Salsinha hanesan supervisor regional ba estrada, ponte no controlo cheias iha area Ermera no Maliana no Sr. Alarico Soares hanesan supervisor ba area kontrusaun, rehabilitasaun, no manutensaun ba edificio iha Ermera.

      Iha tinan 2007 Ministeriu Obras Públika no Transporte loke vaga ba pazisaun gestor hodi bele lidera no kriteria tenke hela iha Distritu no vaga ne’e priense husi Sr. Alarico Soares ho level 4 grau D iha area Konstrusaun, Rehabilitasaun no Manutensaun ba Area Edifikasaun e Habitasaun, ho kna’ar ne’ebé ne’ebé tutela ba haloa to tinan 2013.

      Iha tinan 2013 Ministeriu Obras Públika no Transporte destaka tan funsinariu Sr. Elizariu Carolino de Almeida hanesan supervisor iha Ermera.

      Iha tinan 2014 – 2016 Gestor Sr. Alarico Soares hanesan hanesan gestor aumesmu supervisor ba Konstrusaun, Rehabilitasaun no Manutensaun ba Area Edifikasaun e Habitasaun no Sr. Bendito Salsinha hanesan supervisor regional ba estrada, ponte no controlo cheias 

      Tinan 2016 Governo hamosu Decreto lei no 3/2016,16 de Marco hodi Hamosu Delegasaun Kompetensia ba Munisipiu hodi hanaran DSMOPT (Dirasaun Servisu Munisipal Obras Publicas e Transporte) ida ne’ebé tutela direita ba iha Administrador Munisipiu. Signifika funsionario Obras Publicas ne’ebé existe iha Munisipiu otomatikamente hanesan funsionario DSMOPT. Ho nune’e mak tinan 2016 Ministerio hodi destaka ema nain neen (6) Diretúr Sr. Sertorio Pereira B. E, xefe departamentu planeamentu infraestrutura Sr. Bendito Salsinha, Xefe departamentu Organizasaun no Jestaun Aglomerado Populasionais Sr. Alarico Soares, Oficil Administrasaun Sr. Jaime Madeira, Oficial Finansas Sra. Eliseia Clementino Brites Tavares, Ofisial Lojistika Sr. Sergio Irene Castro das Neves no Motorista Sr. Joaquin Viera Branco.

      Iha tinan 2019 Ministeriu Obras Públika no Transporte destaka tan funsionariu nain haat (4) (Sr. Julio Alves, Sr. Henrique Ricardo Soares, Sra. Madalena da C. da Cruz no Sr. Deolindo dos Santos) iha area supervisor estrada e pontes controlo cheias.

      Iha tinan 2020 Diretúr Sr. Armindo Soares no departamentu rua (2) mantein.

      Iha tinan 2022 Ministeriu Obras Públika no Transporte destaka tan funsionariu laboratorium regional Sr. Quirinho V. F Moniz no supervisor Sr. Ananias Lemos do Santos.

      Tinan 2023-2024 Governo hamosu Dekretu Lei nu. 84/2023, 23 Novembru alterasaun dalima husi Decreto Lei no 3/2016,16 de Marco no Diploma Ministerial nu. 85/2023, 29 Dezembru, hodi kontinua fo kompetensia ba Autoridade Munisipal ne’ebé lidera husi Presidente Autoridade ho Servisu Munisipal sira. Hodi nune’e SMOPT (Servisu Munisipal Obras Publika no Transporte) Diretúr Eng. Afonso Fernades Ximenes, Lic. Arq, Departamentu Planeamnetu Infrastrutuar Jestaun Ekipamentu Koletivu Sr. Ismael Gonçalves, Departamentu Jestaun Ekipamentus Koletivus Sr. Francisco Carlota, Deprtamemtu Organizasaun no Jestaun Aglomerado Populasionais Sr. Julio de Jesus Maia, no Departamentu Transporte Sr. Alarico Soares S.H.

      1.3 Vizaun

        Vizaun husi Servisu Munisipál Obras Públikas no Transporte mak sai servisu ida ne’ebé efisiénte no inovativu, iha kapasidade atu kria no mantein rede infraestrutura no transporte públiku ne’ebé modernu, sustentável, no integradu. Ho nune’e, bele fasilita movimentu ema no sasán ho seguru no efikás, no kontribui ba munisípiu ne’ebé prósperu no moris di’ak ba komunidade tomak.

        1.4 Misaun

          Misaun husi Servisu Munisipál Obras Públikas no Transporte mak atu jere, dezenvolve, no mantein infraestrutura públika no sistema transporte iha munisípiu. Ne’e inklui garante kualidade no seguransa ba estradas, edifísiu públiku, no fasilidade transporte sira seluk, hodi apoia dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, no mellora kualidade moris sidadaun nian.

          1.5 Valor Prisipal

            Profisionalizmu, Transparensia, Kolaborasaun no Sustentabilidade

            1.6 Importánsia ba Dezenvolvimentu Munisipál

              SMOPT nia prezensa iha munisípiu la’ós de’it atu halo konstrusaun fízika, maibé atu kontribui ba melloria kualidade moris populasaun nian. Liuhusi infraestrutura ne’ebé di’ak, SMOPT fasilita asesu ba servisu báziku hanesan edukasaun no saúde, promove atividade ekonómika, no hadia konektividade entre área rurál no urbanu. Ho nune’e, SMOPT iha papel kruziál iha dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku munisípiu nian, hodi partisipa ativamente iha prosesu descentralizasaun Governu nian.

              1.7 Objetivu prinsípal SMOPT

                Servisu Munisipál Obras Públikas no Transporte (SMOPT) hanesan instituisaun importante ida iha nível munisípiu, ne’ebé iha responsabilidade bo’ot atu dezenvolve no jere infraestrutura públika no servisu transporte iha munisípiu.

                • Jere no implementa projetu infraestrutura públika iha munisípiu: Inklui estrada, ponte, edifísiu públiku, no fasilidade seluk ne’ebé importante ba dezenvolvimentu munisípal.
                • Assegura manutensaun no reabilitasaun infraestrutura: Hodi garante katak infraestrutura ezistente sei funsiona di’ak no seguru ba uza.
                • Supervizaun no fiscalizasaun ba obra públika iha munisípiu: Atu asegura katak obra sira halo tuir padraun kualidade no regulamentu ne’ebé iha.
                • Jestaun ba transporte: Bele inklui planeamentu, regulamentu, no manutensaun ba rede transporte iha nivel munisipiu.
                • Dezenvolve no implementa planu urbanístiku: Atu asegura dezenvolvimentu ordenadu no sustentável iha munisipiu.

                1.8 Baze Legal

                  Dekretu-Lei Nu. 84/2023, 23 Novembru, alterasaun dalima husi Dekretu-Lei N.° 3/2016, loron 16 Marsu, kona-ba Estatutu Administrasaun Munisipál, Autoridade Munisipál sira no Grupu Tékniku Interministeriál ba Desentralizasaun Administrativa.

                  Diploma Ministerial Nu. 85/2023, 29 de dezembro kona-ba Estabelesementu Servisu Munisipal sira iha Autoridade Munisipal no definisaun organizasaun ho nia funsaun.

                  KAPITULU II

                  ESTRUTURA, KOMPETENSIA NO PROGRAMA

                  2.1. Estrutura

                  Diretúr  SMOPT (Servisu Munisipal Obra Publika no Transporte)

                  Departmamentu ha’at (4)

                  1. Departamentu Planeamnetu Infrastrutuar Jestaun Ekipamentu
                  2. Departamentu Jestaun Ekipamentus Koletivus
                  3. Departamentu Organizasaun no Jestaun Aglomerado Populasionais
                  4. Departamentu Transporte

                  2.2. Organograma

                   2.3 Kompetensia Diretúr SMOPT (artigo 74 DL Nu. 84/2023, 23 de novembro altera Dalima husi DL Nu. 3/2016, de 16 de março)

                  2. 3.1 Diretór Servisu Munisipál sira-nian responsabel ba diresaun no ezekusaun téknika husi kompeténsia Servisu Munisipál nian ne’ebé nia dirije no departamentu sira ne’ebé integra iha laran.

                  2.3.2 Diretór Servisu Munisipál sira-nian ezerse, relasiona ho Servisu Munisipál ne’ebé nia dirije, kompeténsia sira tuirmai ne’e:

                  a) Submete ba despaxu Prezidente Autoridade Munisipál Munisipál nian, ne’ebé hetan instrusaun no informasaun kona-ba assuntu hirak ne’ebé depende ba desizaun Prezidente Autoridade Munisipál nian;

                  b) Koordena elaborasaun planu no orsamentu anuál sira husi Servisu Munisipál nian no aprezenta sira ba Prezidente Autoridade Munisipál, hodi konsidera lejislasaun ne’ebé vigora no orientasaun sira ne’ebé sira fó sai;

                  c)Koordena preparasaun no aprezenta relatóriu mensál no anuál sira kona-ba atividade no kontas ba Prezidente Autoridade Munisipál;

                  d) Dirije no superviziona jestaun rekursus umanus, finanseiru no materiál sira ne’ebé afeta ba Servisu Munisipál nian, tuir lejislasaun ne’ebé vigora no orientasaun sira husi Prezidente Autoridade Munisipál;

                  e) Promove ezekusaun ba desizaun sira husi Prezidente Autoridade Munisipál ne’ebé relasiona ho Servisu Munisipál nian;

                  f) Define objetivu sira ba atuasaun husi Servisu Munisipál nian, hodi konsidera objetivu jerál sira ne’ebé fixa ona husi Prezidente Autoridade Munisipál

                  g) Garante koordenasaun ba atividade sira no kualidade téknika husi atividade sira ne’ebé depende ba nia

                  h) Assegura kumprimentu ba prazu sira ne’ebé adekvatu ba efikásia husi atividade ida-ne’e; 

                  i) Hala’o akompañamentu profisionál iha funsionáriu sira-nia fatin servisu no fó ba sira koñesimentu no aptidaun profisionál ne’ebé adekvatu atu hala’o knaar sira ne’ebé mós parte husi sira-nia postu servisu, nune’e mós prosedimentu sira ne’ebé loos liu atu hasa’e kualidade servisu ne’ebé atu fó;

                  j) Divulga, hamutuk ho funsionáriu sira, dokumentu internu no norma prosedimentu sira ne’ebé servisu sira atu adota, nune’e mós debate no esklarese asaun sira ne’ebé atu dezenvolve hodi kumpri objetivu Servisu Munisipál nian, atu nune’e bele garante empenhu no foti responsabilidade husi funsionáriu sira-nia parte;

                  k) Identifika nesesidade espesífika sira ba formasaun funsionáriu sira nian ne’ebé afeta ba servisu munisipál no propoin frekuénsia husi asaun formasaun sira ne’ebé konsidera adekuadu atu kumpri nesesidade sira-ne’e, lahó prejudika direitu ba auto-formasaun;

                  l) Hala’o kontrolu efetivu ba aziduidade, pontualidade no kumprimentu ba períodu normál servisu nian husi funsionáriu sira iha Servisu Munisipál nian;

                  m) Promove integrasaun perspetiva jéneru nian iha ezekusaun ba instrumentu jestaun Administrasaun Munisipál ka Autoridade Munisipál nian no mós iha instrumentu planeamentu munisipál nian;

                  n) Desempeña knaar seluk ne’ebé determina husi superiór sira no la sai responsabilidade ba dirijente seluk.

                  2.4 Kompetensia Departamentu SMOPT (artigo 79 DL Nu. 84/2023, 23 de novembro altera Dalima husi DL Nu. 3/2016, de 16 de março)

                  2.4.1 Titulár sira ba kargu xefia nian responsavel ba orienta ezekusaun téknika husi kompeténsia unidade orgánika ka funsionál sira ne’ebé sira xefia.

                  2.4.2 Kompete ba titular ba knar xefia nian:

                  a) Submete ba despaxu dirijente ne’ebé tuir hierarkia nia depende, hafoin hetan instrusaun no informasaun kona-ba assuntu hirak ne’ebé depende ba desizaun dirijente ne’e nian;

                  b) Atu koordena iha elabora planu no orsamentu anuál sira iha ninia unidade funsionál ka orgánika no aprezenta planu no orsamentu ne’e ba ninia superiór imediatu tuir hierarkia, hodi konsidera mos lejislasaun ne’ebé vigora no orientasaun hirak fo-sai hosi superior ne’e;

                  c) Atu koordena preparasaun no aprezenta relatóriu mensal no anual sira kona-ba atividade no kona-ba kontas sira, ba superior hierarkiku imediatu;

                  d) Diriji no superviziona jestaun rekursus umanus, finanseirus no materiál hirak afeta ba ninia unidade orgánika ka funsional, tuir lejislasaun ne’ebé vigora hela no orientasaun sira hosi ninia superiór hierárkiku imediatu;

                  e) Promove ezekusaun ba desizaun hirak hosi superior hierárkiku ne’ebé relasiona ho ninia unidade orgánika ka funsional;

                  f) Defini objetivu hirak kona-ba atuasaun iha ninia unidade orgánika ka funsional, hodi haré mos ba objetivu hirak jerál ne’ebé maka fiksa hosi ninia superior hierárkiku imediatu;

                    g) Garante koordenasaun ba atividade no ba kualidade téknika hosi atividade hirak ne’ebé depende ba nia;

                    h) Assegura kumprimentu ba prazu hirak adekuadu ba efikásia hosi ninia atividade;

                    i) Hala’o akompañamentu profisionál iha fatin servisu funsionáriu sira nian no fó ba sira koñesimentu no aptidaun profisionál hirak adekuadu atu hala’o servisu hirak inerente ba ninia postu servisu, nune’e mos prosedimentu hirak adekuadu liu atu aumenta kualidade servisu ne’ebé nia atu presta;

                    j) Divulga ba funsionáriu sira dokumentu internu no norma prosedimentu sira ne’ebé servisu sira atu adota, nune’e mós debate no esklarese asaun sira ne’ebé atu dezenvolve hodi kumpri objetivu unidade orgánika ka funsionál nian, atu nune’e bele garante empenhu no foti responsabilidade husi parte funsionáriu sira nian;

                    k) Identifika necessidade hirak espesífiku kona-ba formasaun ba funsionáriu sira unidade orgánika ka funsionál nian no propoin atu hala’o bebik formasaun hirak konsidera hanesan adekuada atu belesatisfaz necessidade hirak ne’e, maibe hodi la hakat liu direitu ba auto-formasaun;

                    l) Halo kontrolu efektivu ba assiduidade, pontualidade no ba kumprimentu períodu normal servisu nian hosi parte funsionáriu nian sira iha ninia unidade orgánika ka funsionál nian;

                    m) Hala’o servisu hirak seluk ne’ebé nia superiór fo ba nia maibe la sai knar xefia ka dirijente seluk nian;


                    Atividade Obras Públika

                    a. Atividade Levantamentu Dadus b. Atividade Supervizaun no Moitorizasaun c. Atividade Inspesaun ba Projetu d. Atividade Emergensia
                    Ver mais

                    © 2026 Administração Município de Ermera